Polazak u vrtić ili jaslice podrazumijeva veliku promjenu, ne samo za dijete, već i za njegove roditelje. Dijete se mora prilagoditi na nove odrasle osobe, novu djecu, nove igračke, novu hranu i ritam dana, a roditelji na djetetove reakcije i izazove uslijed odvajanja. Proces djetetovog prilagođavanja na vrtičko okružeje nazivamo adaptacijom i iznimno je važan dio dječjeg razvoja.
Adaptacija podrazumijeva privikavanje djeteta na jasličko ili vrtićko okruženje tijekom koje dijete mijenja i prilagođava ponašanja, emocije, želje, potrebe i stavove u skladu sa zahtjevima odgojno-obrazovne skupine u vrtiću. Na ishod i uspješnost adaptacije utječe više faktora, od karakteristika djeteta, njegovog okruženja do odnosa s roditeljima i odgojiteljima. Za što bolji ishod adaptacije važno je da roditelji i odgojitelji sami posjeduju određene karakteristike i vještine koje će im omogućiti da prepoznaju djetetove specifičnosti, temperament, navike, interese i potrebe odnosno da budu „osjetljivi“ na različite interpersonalne karakteristike djeteta.
Faktori koji utječu na adaptaciju
DIJETE
OKOLINA
Polaskom u vrtić djetetu se narušava uobičajeni ritam zadovoljavanja potreba, zajednički rituali, prostor u kojem boravi te ljudi koji se njime bave. Budući da je suočeno s brojnim, za njega, velikim promjenama, potrebno mu je određeno vrijeme da ih prihvati. Uslijed procesa prilagođavanja promjenama može se javiti niz reakcija na djetetovom emocionalnom, ponašajnom i fiziološkom planu koje nerijetkom zabrinjavaju i plaše roditelje.
Roditelji u prvih nekoliko dana ili tjedana boravka djeteta u vrtiću mogu očekivati:
Važno je istaknuti da se djeca razlikuju u reakcijama na prilagodbu. Dok su neka sklonija reakcijama na emocionalnom planu, druga su sklonija ispoljavati ponašajne i/ili fiziološke reakcije. S druge strane, kod neke će djece rekacije na polazak u vrtić biti minimalne dok će kod druge biti burnije i dugotrajnije. Korisno je ne uspoređivati djetetove reakcije na adaptaciju s reakcijama druge djece, već djetetove reakcije uspoređivati s njegovim uobičajenim funkcioniranjem i ponašanjem i pratiti njegovu prilagodbu. Ohrabrujuće je da spomenute reakcije djeteta ne bi trebale čuditi ni iznenaditi. Razumljivo je da roditeljima stvaraju zabrinutost no ujedno je bitno osvijestiti da su prolaznog karaktera i sastavni dio procesa adaptacije.
Strah i ostale neugodne emocije zbog novonastale situacije u kojoj su se djeca našla tijekom adaptacije najčešće se iskazuju plakanjem. Epizode plača kod djece su sporadične (plaču na mahove), a osobito prisutne uslijed promjene konteksta (prostora, ljudi, aktivnosti, materijala, promjena odgojitelja,odlasci na spavanje). Istraživanja pokazuju da tek manji broj djece tijekom prvog tjedna plače za vrijeme boravka u vrtiću dok desetog dana boravka plakanje postaje značajno frekventnija reakcija i kao takva traje do 30 dana prilagodbe. Stjecanjem potpune sigurnosti u novonastalu situaciju (roditelje, vrtić), dijete prestaje reagirati plakanjem.
Griženje je sastavni dio dječjeg razvoja i jedan od načina na koji djeca otkrivaju svijet i izražavaju svoje osjećaje.To je normalno ponašanje koje je tipično za jasličku dob te ne predstavlja znak da nešto nije u redu. Mogući uzroci su izražavanje emocija koje dijete proživljava, privlačenje pažnje, istraživanje reakcije druge djece, oponašanje drugih ili npr. potreba za stimulacijom zbog rasta zubića…Ukoliko dijete intenzivno grize potrebno je reći "ne, nemoj to raditi, to boli" i preusmjeriti ponašanje.
Postavlja se pitanje postoji li neki određeni vremenski period koliko će adaptacija trajati. Svako dijete je različito pa tako i njegova adaptacija može biti duža ili kraća, s više ili manje poteškoća.
Razlikujemo 3 tipa adaptacije:
LAKI TIP ADAPTACIJE
SREDNJE TEŠKA ADAPTACIJA
TEŠKI TIP ADAPTACIJE
Istraživanja pokazuju da se većina djece tek desetog dana uspijeva opustiti u tolikoj mjeri da aktivno sudjeluje u aktivnostima skupine. Osim toga, dijete koje se počelo igrati u vrtiću je na dobrom putu ka stjecanju povjerenja u novonastalu situaciju, a s obzirom na frekvenciju plača, adaptacija djece (stjecanje povjerenja i sigurnosti) traje i do mjesec dana, a kod neke djece i duže. Najvažnije, ozbiljnije posljedice stresa kod djece kao posljedica adaptacije u pravilu se ne pojavljuju.
Adaptacija traje sve dok dijete ne prihvati novonastalu situaciju, a to podrazumijeva
„Znak da je prilagodba završila nije prestanak glasnog plakanja i prosvjedovanja, nego opušten i veseo ulazak djeteta u sobu, radost pri susretu s odgojiteljima i ostalom djecom“
Maja Šajatović, mag.psych