Alergije u dječjoj dobi

Zadnjih desetljeća u svijetu postoji trend porasta alergijskih bolesti, osobito u razvijenim zemljama zapada. Broj alergijskih bolesti dišnih puteva u zemljama zapadne Europe svakih deset godina je udvostručen. Očito je da je porast broja alergijskih bolesti vezan za zapadnjački način života.

Alergija je prekomjerna reakcija organizma na jednu ili više tvari iz okoliša, koje su obično neškodljive, a zovemo ih alergeni. Alergijska se reakcija može očitovati različitim tipovima alergijskih reakcija ili reakcija preosjetljivosti.

Djeca alergije počinju razvijati u ranom djetinjstvu, posebice ako postoji genetska predispozicija za stvaranje preosjetljivosti organizma. Ovo ne znači da će svi roditelji koji pate od alergija imati alergično dijete, no za to je ipak nešto veća šansa.

U Hrvatskoj učestalost alergijskih bolesti u dječjoj dobi iznosi 10 - 15%. Samo od astme u svijetu boluje oko 300 milijuna ljudi. Razlozi takvog porasta alergijskih bolesti nisu do kraja razjašnjeni, a primarno se povezuju s promjenama okoliša i načina života. Zadnjih godina porast alergijskih bolesti tumači tzv. higijenska hipoteza. Naime, primijećeno je da djeca koja žive u „čistijem" okolišu, s visokim higijenskim standardima i u boljim socioekonomskim prilikama češće obolijevaju od alergijskih bolesti. Smatra se da imunološki sustav takve djece, posebno u prvim godinama života djeteta, umjesto aktivacije u borbi s patogenima (npr. bakterijama i parazitima) reagira ne bezazlene i neupitne okolišne alergene.

Neke alergijske bolesti su češće u dječjoj dobi kao npr. astma, atopijski dermatitis, alergija na hranu, dok se u odraslih češće pojavljuju alergije na insekte ili lijekove. Učestalost alergijskih bolesti i alergijskih reakcija je različita ovisno o dobi, vrsti alergena, te regiji. Npr. u ranoj dojenačkoj dobi najčešće se javlja alergija na bjelančevine (proteine) kravljeg mlijeka, dok je u odraslih češća alergija na plodove mora. U djece koja žive u Slavoniji puno je češća alergija na pelud ambrozije u usporedbi s djecom koja žive u Dalmaciji, itd.

Kada posumnjati da je dijete alergično

Nije uvijek lako prepoznati alergijsku reakciju, niti postaviti dijagnozu alergijske bolesti. Nerijetko se različite vrste osipa, npr. urtikarija primarno povezuju s alergijom, te se djeca nepotrebno testiraju, a zapravo u podlozi osipa nije alergija. S druge strane djeca s ponavljajućim dišnim tegobama, kao što su kašalj, pojačana sekrecija iz nosa ili otežano disanje se nepotrebno i neučinkovito pokušavaju liječiti antibioticima, a zapravo se radi o astmi. Ako je dijete često „prehlađeno", a posebno ako se tzv. prehlada „spušta na pluća" te nije popraćena povišenom tjelesnom temperaturom, treba posumnjati da se radi o alergiji i dijete uputiti na alergološku obradu. Na alergiju valja posumnjati ukoliko postoji dijagnoza alergije unutar uže obitelji, ako se simptomi ponavljaju svake godine u istom vremenskom razdoblju, ako traju duže od 2 tjedna, ako su popraćeni kihanjem, svrbežom nosa i očiju te prozirnim sekretom iz nosa. Također, djecu sa sumnjom na alergiju na lijekove potrebno je testirati, jer se nerijetko nakon testiranja dokaže da dijete nije alergično na lijek, tj. da mu je lijek nepotrebno uskraćivan.

Najčešće alergene  možemo podijeliti u dvije osnovne skupine: alergene koji se udišu ili inhalacijski alergeni i alergene koji se unose preko probavnog sustava ili nutritivne alergene. Od inhalacijskih alergena najčešće se javlja alergija na grinje iz kućne prašine, peludne alergene (pelud stabala, trava i korova), kućne ljubimce (mačka, pas). Od alergena iz hrane najčešće se javlja alergija na kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, orašide (lješnjak, orah), ribu i plodove mora.

Simptomi i znakovi alergija

Alergija se očituje različitim kliničkim znakovima, na različitim organskim sustavima. Alergija na inhalacijske alergene na dišnom sustavu najčešće se očituje simptomima alergijskog rinitisa (polenoze) koju obilježava otežano disanje kroz nos, pojačana sekrecija iz nosa, kihanje, svrbež ili simptomima alergijske astme (kašalj, otežano disanje, osjećaj nedostatka zraka, „pištanje" u prsima). Alergija na hranu može se na koži očitovati pojavom osipa (ekcema, urtkarije), na probavnom traktu (grčevi i bolovi u trbuhu, podrigivanje, proljev, opstipacija). Osim hrane najjača alergijska reakcija koja može biti opasna po život - anafilaksija, najčešće se javlja radi alergije na otrove insekata (osa, pčela) te radi alergije na lijekove.

Liječenje alergija

Liječenje alergija uključuje nekoliko glavnih postupaka i aktivnosti: prevenciju (izbjegavanje alergena), farmakološko liječenje (lijekovi), alergen-specifičnu imunoterapiju i edukaciju bolesnika. Ponekad su preventivne mjere ključne u postupku liječenja, npr. u bolesnika koji su alergični na određenu namirnicu ili lijek, ključno je izbjegavati tj. eliminirati iz prehrane takvu namirnicu, odnosno zabraniti primjenu takvog lijeka. U bolesnika koji su alergični na inhalacijske alergene preventivne aktivnosti nisu tako učinkovite, npr. bolesnicima alergičnim na grinje preporučuju se različite aktivnosti u namjeri da se smanji izloženost grinjama u kućnom okolišu (redovito čišćenje i provjetravanje, uklanjanje pernatih jastuka, tapeciranog namještaja, tepiha, plišanih igračaka, itd).

Osnovna farmakološka terapija u alergijskim bolestima svodi se na tzv. simptomatsku terapiju primjenom lijekova koji smanjuju, tj. ublažavaju simptome alergija kao što su antihistaminici, topički kortikosteroidi, bronhodilatatori, antileukotrieni, dekongestivi, itd.

Alergen-specifična imunoterapija ili hiposenzibilizacija je oblik liječenja alergijskih bolesti primjenom alergenskih pripravaka na koje je bolesnik dominantno alergičan. Primjenom postupno rastućih doza alergena na koje je bolesnik osjetljiv , potiče se razvoj tolerancije, te imunološki sustav više ne „reagira" na isti alergen, tj. u osobe u koje je imunoterapija uspješno provedena, ponovni kontakt s alergenom neće izazvati simptome bolesti ili će oni biti znatno blaži nego ranije. Hiposenzibilizacija se provodi primjenom alergenskog pripravka u obliku potkožnih injekcija (subkutano) ili u obliku kapi koje se uzimaju pod jezik (sublingvalno). Edukacija bolesnika i samokontrola danas se smatraju ključnom karikom uspješnog liječenja alergijskih bolesti.

Alergija se ne može izliječiti u velike većine bolesnika, međutim može se značajno tijekom odrastanja (u pubertetu) smanjiti, ili se može smanjiti nakon provedene hiposenzibilizacije. Nakon provedene hiposenzibilizacije u bolesnika koji su bili alergični na otrove insekata ona se može gotovo u potpunosti izgubiti.

Utjecaj nasljeđa na pojavnost alergija

Nasljedni čimbenici imaju značajan učinak na pojavu alergija. Poznato je da je rizik za pojavu alergija ako je netko od bliskih srodnika alergičan oko 50%, a ako su oba roditelja alergični i do 75%. Nasljeđivanje je poligensko (uključeno više različitih gena), te pod utjecajem različitih okolišnih čimbenika. Ako je npr. roditelj alergičan na kikiriki, dijete može biti alergično na drugu namirnicu ili inhalacijski alergen. Složena interakcija nasljednih i okolišnih čimbenika u pojavi senzibilizacije ili alergijske bolesti još uvijek nije do kraja razjašnjena.

Savjeti roditeljima djece s alergijama

• Ukoliko posumnjate da je vaše dijete alergično, dogovorite s vašim obiteljskim liječnikom pregled i obradu u alergološkoj ambulanti, jer ista nije „komplicirana" niti traumatična za vaše dijete.
• Nemojte samostalno uzimati lijekove za „alergiju" ako ista nije dokazana, a terapija nije preporučena od liječnika.
• Dodatno se educirajte o alergijama, te sve nejasnoće raspravite s vašim liječnikom ili alergologom.
• Naučite kako provoditi preventivne mjere koje će smanjiti simptome u vašeg djeteta.
• Naučite kako se bolest kontrolira, kada se terapija pojačava, a kada treba potražiti pomoć liječnika.
• Dolazite na redovne liječničke kontrole.

Zdravstvena voditeljica

Daria Farkaš Filipović