Higijena usne šupljine i pravilno četkanje zubi

Oralno zdravlje dio je općeg zdravlja i jednako je važno. Za održavanje zubi zdravima potrebno je redovito provoditi oralnu higijenu. Djeca predškolske dobi još ne razumiju važnost oralne higijene i koje su posljedice ako ju ne provodimo. Roditelji imaju glavnu ulogu u održavanju zdravlja zubi djeteta u prvim godinama života. Oni ih potiču na stvaranje navike redovite higijene, ali ih i uče kako izgleda pravilna higijena zuba i zašto je ona važna. Najbolji način na koji ih mogu potaknuti je osobni primjer jer djeca uče po modelu čak i higijenske navike. Ukoliko dijete već u ranom djetinjstvu stekne iskustvo pranja zubi, neće imati problema niti kasnije kada o svojoj oralnoj higijeni bude brinulo samo.

Također, roditelji brinu o prehrani koja ima važnu ulogu u prevenciji raznih bolesti. Pravilna prehrana štiti zube od najčešće bolesti zuba, a to je karijes.

Četkanje (pranje) zubi je važna preventivna mjera u sprečavanju nastanka karijesa i usvajanju redovitih navika održavanja oralne higijene, te je od iznimne važnosti za djecu od najranije dobi.

Mliječne zube treba čuvati i njegovati. I danas postoji uvriježeno mišljenje da mliječne zube nije potrebno liječiti, jer će ionako ispasti. Međutim, ovi zubi, iako im je vijek trajanja kratak imaju višestruko važnu funkciju. Oni čuvaju prostor za nicanje trajnih zuba, omogućuju normalan rast i razvoj čeljusti i omogućuju dobro žvakanje, a dobro sažvakana hrana je preduvjet za dobru probavu. Mliječni zubi važni su i za razvoj govora, izgled, kao i psihosocijalni razvoj djeteta. Posljedica njihovog preranog gubitka može biti razvoj ortodontskih anomalija koje zahtijevaju dugotrajno liječenje.  

Već u prvim godinama dijete bi trebalo stvoriti naviku redovitog pranja zubi. Higijenu zubi trebalo bi provoditi minimalno dvaput dnevno, ujutro i navečer prije spavanja. Nakon večernjeg pranja djeca ne bi trebala konzumirati ništa osim vode. Do druge godine djeca ne trebaju koristiti pastu za zube, već je dovoljno da zube četkaju samo sa zubnom četkicom i vodom. Djeca rane dobi su još ipak premala, a zbog ukusnog okusa zubne paste često je gutaju te na taj način unose dodatne količine fluora u organizam što može imati štetne posljedice na razvoj zuba i kostiju.

Kada pranje zubi postane redovito važno je da bude i kvalitetno.

Kada dijete navrši dvije godine, a to je vrijeme kada su uglavnom nikli svi mliječni zubi, dijete se počinje učiti kako isprati i ispljunuti pastu. Dovoljno je da na zubnu četkicu nanesete pastu veličine zrna graška. Bitno je oprati sve zube i sve plohe na zubima. Tehnikom malih kružnih pokreta oprati prvo sve vanjske plohe, zatim unutrašnje i na kraju grizne plohe. Djeci je potrebna pomoć prilikom pranja zubi pa nakon što je dijete opralo zube, roditelj bi još trebao uzeti četkicu i ponoviti pranje.

Na taj bi način roditelj trebao sudjelovati u pranju dječjih zubi sve do šeste godine. Od šeste do devete godine dovoljno je da nakon što dijete opere zube, roditelj samo prekontrolira, a smatra se da je dijete nakon devete godine sposobno samostalno kvalitetno oprati zube.

Kako bi se dječje zube dodatno zaštitilo od pojave zubnog karijesa, u predškolskoj dobi, kada je dijete dovoljno veliko i spremno preuzeti novu odgovornost, predlaže se uvođenje međuzubne higijene. Najpraktičnijim djeci smatra se zubni konac. Karijes najčešće nastaje upravo u međuzubnim prostorima zato što ta mjesta nisu dostupna čišćenju zubnom četkicom. Bez obzira što međuzubni prostori tada nisu razvijeni (zbog izmjene zuba mogući su veći razmaci među zubima) poželjno je kroz igru uvesti i međuzubnu higijenu, kao što se kroz igru uvodila zubna četkica. Uz pravovremeno usvojenu naviku međuzubne higijene, zubi će biti sigurni od karijesa, zdravi i očuvani u godinama koje slijede.

Brigu o očuvanju zdravlja zubi ima i stomatolog, stoga ga je važno posjećivati i preventivno, a ne samo kada je to već nužno. Čak i kada mislimo da je sa zubima sve u redu, važno je da dijete posjeti stomatologa prije nego ono nužno zatreba stomatološko liječenje. U dobi od jedne do dvije godine najčešće nema potrebe za liječenjem pa je prvi odlazak stomatologu tada idealan. Dijete se može upoznati sa stomatološkom ordinacijom, instrumentima, svojim stomatologom te osjetiti kako je to kada stomatolog pregledava zube. Ovaj posjet stomatolog može iskoristiti kako bi procijenio pravilni razvoj usne šupljine djeteta te za davanje savjeta o oralnoj higijeni.

Roditelji koji imaju strah od stomatoloških zahvata nerijetko odgađaju djetetov prvi posjet stomatologu te svoj strah prenose na dijete. Odgađajući posjet dolazi do trenutka kada dijete ima potrebu otići stomatologu zbog pojave karijesa ili bola. Njegov prvi posjet tada nije ugodan nego se najčešće pretvara u neugodno iskustvo. Kako bi izbjegli neočekivane neugodne situacije dobro je da se roditelj prije odlaska raspita o zahvatima koje stomatolog namjerava učiniti kako bi što bolje pripremio dijete na odlazak. Roditelj najbolje poznaje svoje dijete i najlakše će, koristeći rječnik koji je djetetu blizak iz svakodnevnog života, upoznati dijete s onim što će se događati u stomatološkoj ordinaciji.

Kako zbog trenutne epidemiološke situacije djeca u vrtiću nisu u mogućnosti četkati zube, no kroz primjerenu edukaciju djecu se nastoji potaknuti na usvajanje higijenskih navika njege usne šupljine, pravilnog četkanja zubi te pravilnoj prehrani. Djeca kroz slikovne materijale te na modelu zubala uče kako pravilno brinuti o svojim zubima.

Promicanje oralnog zdravlja u vrtiću omogućuje djeci da nauče o zdravlju usne šupljine te kako je održavati zdravom usvajanjem pravilnih navika. O oralnoj higijeni važno je brinuti od prvih godina života jednako kao što brinemo o zdravlju tijela. Mliječni zubi će ispasti, ali oni stvaraju temelje za trajne zube i stoga ih ne smijemo zanemarivati.

Zdravstvena voditeljica

Daria Farkaš Filipović