Kako pomoći unesrećenoj osobi nakon potresa/za vrijeme opasnosti od širenja virusa COVID-19

S obzirom na situacije s kojima se susrećemo u posljednje vrijeme, dobro bi bilo ponoviti i podsjetiti se nekih osnovnih pravila u pružanju prve pomoći koja bi mogla biti od velike pomoći unesrećenim osobama do dolaska hitne pomoći.

Svakako bi trebalo kutiju sa prvom pomoći držati na lako dostupnom mjestu te kao obaveznu opremu u automobilu. Potrebno je s vremenom provjeriti sadržaj kutije prve pomoći i vidjeti da li su svi rokovi sterilnosti proizvoda ispravni.

 U pružanju pomoći ozlijeđenoj osobi cilj je – spasiti život, spriječiti nastanak trajnih posljedica i skratiti liječenje te oporavak.

Ostvarivanje cilja je uspješnije ako je djelovanje svih onih koji sudjeluju u pružanju pomoći povezano. Postupci pružanja pomoći koje slikovito nazivamo “karikama u lancu spašavanja” su: poduzimanje neodgodivih mjera za spašavanje života, pozivanje pomoći, pružanje prve pomoći, intervencija hitne medicinske službe, bolničko zbrinjavanje.

 Osoba koja pruža prvu pomoć započinje spašavanje života i zbrinjavanje ozlijeđenog i bitno utječe na uspješnost poduzetih mjera u prve tri “karike u lancu spašavanja”. Svaki lanac je jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika. Učenje prve pomoći i redovita obnova znanja, pomaže u jačanju prvih triju “karika lanca spašavanja”.

1. Neodgodive mjere za spašavanje života

Prva je i bitna karika u postupku spašavanja života, a uključuje:

• provjeru sigurnosti pristupa mjestu nesreće;
• obilježavanje i osiguravanje mjesta nesreće i zaštitu ozlijeđenih osoba od mogućeg novog stradavanja;
• primjenu neodgodivih postupaka prve pomoći:
• postavljanje osobe bez svijesti u stabilan bočni položaj;
• poduzimanje mjera oživljavanja osobe bez svijesti koja ne pokazuje znakove života (osoba ne diše, srce ne kuca);
• zaustavljanje krvarenja.

2. Pozivanje pomoći

Odmah obavijestite službu hitne pomoći. Ako je hitnu pomoć pozvala druga osoba, zatražite od nje da Vam potvrdi je li poziv primljen i stiže li hitna pomoć ubrzo.

Prilikom pozivanja hitne pomoći potrebno je:

• predstaviti se i razgovjetno izreći svoje ime i prezime te napomenuti da ste osoba koja pruža prvu pomoć na mjestu nesreće;
• dati broj telefona ili mobilnog aparata s kojeg zovete, to je važno za slučaj potrebe ponovne uspostave veze;
• operateru s kojim razgovarate reći:

– gdje se nesreća dogodila (navesti točnu adresu: opisati okolicu ceste, puta; dati što točnije i podrobnije podatke o mjestu događaja)

– što se doista dogodilo (opisati vrstu i težinu nesreće, moguću opasnost od vatre, vode, plina, otrovnih tvari, posebnih vremenskih uvjeta)

– broj, spol i približnu starost ozlijeđenih

– o kakvim se ozljedama radi (prosudite sami o vrsti ozljeda, prirodi bolesti i stanju ozlijeđenih)

Čekajte daljnja pitanja ili upute, razgovor završava osoba u hitnoj službi. Potvrdite da ste upute razumjeli.

3. Pružanje prve pomoći

Dok čekate hitnu pomoć, osim postupaka neodgodive prve pomoći, primijenite i sve ostale postupke prve pomoći koji su potrebni.

Pridržavajte se pravila:

Ostati što više smiren.

Prije svega ne štetiti.

Postupati brzo i učinkovito.

Ne činite više nego što se od vas očekuje.

Ako iz nekog razloga dolazak hitne pomoći nije moguć, organizirajte odgovarajući prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove.

Prvom pomoći ne zbrinjavaju se samo ozljede, već se pomoć pruža i osobi koja je zbog zadobivenih ozljeda znatno psihički i emotivno potresena. Takvu osobu ohrabrujte. Imajte na umu da je već vaša nazočnost uz ozlijeđenu osobu značajna kao i sam postupak kojim se ozljeda zbrinjava.

BOČNI POLOŽAJ

U stanju duboke nesvijesti, za razliku od sna, svi tjelesni mišići omlohave. Ako onesviješteni leži na leđima, dolazi do spuštanja donje čeljusti i jezika koji može zatvoriti dišni put. Moguće je i gušenje vlastitim povraćenim sadržajem. Stoga onesviješteni mora ležati na boku, poduprt jednom rukom i nogom, s glavom zabačenom prema natrag. Time se osigurava prohodnost dišnog puta jer se jezik odmiče od stražnje stijenke ždrijela i omogućava se istjecanje sline, krvi i povraćenog sadržaja iz usta.

OKRETANJE NA BOK PRI OZLJEDI KRALJEŽNICE

Ako je gubitak svijesti prouzrokovan ozljedom (npr. prometnom nezgodom ili padom s visine), moramo posumnjati i na mogućnost ozljede kralježnice. Za okretanje su tada potrebne dvije osobe. Dok jedna polagano okreće trup bolesnika, druga za to vrijeme pridržava glavu u neutralnom položaju, tj. u istoj osovini s trupom, izbjegavajući savijanje i rotaciju vrata. Pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice glava mora biti poduprta s obje strane da se spriječi njeno pomicanje.

PRIJELOMI

Slomljena kost se mora imobilizirati prije prenošenja ili prijevoza ozljeđenika.

Kod otvorenih prijeloma pokrijte ranu sterilnom gazom. Na gazu stavite jastučić od pamuka (vate) ili vune i sve zajedno učvrstite zavojem. Ako slomljena kost viri iz rane, ne smije se istezanjem uda vraćati u prirodni položaj, nego se nakon previjanja rane imobilizira u zatečenom položaju. 

PRINCIPI IMOBILIZACIJE UDOVA

Imobilizacija je postupak kojim se ozlijeđeni dio tijela stavlja u stanje mirovanja. U okviru prve pomoći provodi se privremena (transportna) imobilizacija. Njena svrha je spriječiti pogoršanje ozljede i smanjiti bol tijekom prijevoza do bolnice. Indikacije za imobilizaciju su: prijelom kosti ili sumnja na prijelom, opsežna rana ili opeklina, smrzotina, prignječenje uda. U stanje mirovanja stavlja se ozlijeđeni dio ruke ili noge i dva susjedna zgloba. Noga se imobilizira u ispruženom položaju (ozljeđenik mora ležati), a ruka presavijena u laktu i priljubljena uz tijelo. Izuzetak su ozljede zglobova - iščašenja i zglobni prijelomi, kada svaki pokušaj kretnje u zglobu nailazi na otpor i jaku bol. Ud se tada imobilizira u položaju u kojem je i zatečen. 

KRVARENJE

Pritisak na ranu

Komadom gaze ili tkanine čvrsto pritisnite mjesto krvarenja. Ako je rana na ruci ili nozi, podignite ozlijeđeni ud i zadržite ga u povišenom položaju. Ako je u ranu zabodeno strano tijelo (nož, drvo...), ne smijete ga vaditi. Krvarenje ćete zaustaviti pritiskom na rubove rane oko stranog tijela.

Kompresivni zavoj

Pritisak na ranu može se ostvariti i kompresivnim zavojem:

• na ranu stavite sterilnu gazu
• na gazu stavite zamotuljak zavoja ili tkanine, točno iznad mjesta krvarenja. Može poslužiti i komadić drveta ili kamen
• kružnim zavojem čvrsto stegnite zamotuljak. Čvor napravite iznad zamotuljka
• Ozlijeđenu ruku ili nogu treba držati u povišenom položaju.

REANIMACIJA

Oživljavanje ili reanimacija podrazumijeva masažu srca i umjetno disanje, a za opremljene medicinske ekipe još i primjenu lijekova i električne struje.

Prestankom disanja i/ili srčanog rada organizam ostaje bez kisika, što dovodi do odumiranja stanica. Moždane stanice odumiru prve, već za nekoliko minuta. Samo unutar tog kratkog vremena ima smisla pokušati oživljavanje.

KAKO PREPOZNATI I TRETIRATI ZASTOJ DISANJA I SRCA?

Ako naiđete na osobu koja nepomično leži ili se u vašem prisustvu iznenada sruši na tlo najprije provjerite je li pri svijesti. Primite ju za ramena i lagano protresite. Uputite joj nekoliko pitanja. Ako nema odgovora, zaključujemo da je osoba bez svijesti. Svi daljnji postupci moraju se provoditi brzo i bez odlaganja. Pozovite pomoć i prijeđite na točku 2 (ABC - postupak...).

"ABC" je kratica stvorena radi lakšeg pamćenja redoslijeda mjera koje provodimo kod onesviještene osobe:

A-airway (dišni put) - otvaranje dišnog puta.

B-breathing (disanje)- provjera disanja.

C-circulation (krvotok)- masaža srca i umjetno disanje.

A - AIRWAY - DIŠNI PUT

Okrenite onesviještenog na leđa i zabacite mu glavu podižući bradu prstima jedne ruke dok drugom rukom pritišćete čelo. Usta moraju biti otvorena. Ovim postupkom korijen jezika se odmiče od stražnje stijenke ždrijela čime se osigurava prohodnost dišnog puta. Ponekad ćete morati odstraniti iz usta zubnu protezu ili sadržaj iz usne šupljine. To ćete najlakše učiniti prstom umotanim u maramicu ili gazu.

B - BREATHING - DISANJE

Da biste provjerili postoji li normalno disanje približite svoj obraz ustima i nosu onesviještenog držeći mu glavu u zabačenom položaju kao što je opisano.

Pokušajte osjetiti na svom licu strujanje zraka (dah). Istovremeno osluškujte zvukove disanja i promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenog.

Provjera disanja smije trajati do deset sekundi. Povremeni kratkotrajni udasi ne smatraju se normalnim disanjem i tada treba postupiti kao da disanja nema.

Ako onesviješteni normalno diše, okrenite ga u bočni položaj i pozovite Hitnu medicinsku pomoć. Povremeno kontrolirajte disanje.

Ako onesviješteni ne diše, zamolite nekog da pozove hitnu medicinsku pomoć i započnite postupak oživljavanja (točka C). Ako ste sami, pozovite hitnu medicinsku pomoć prije nego započnete oživljavanje. Ako ste sami, a unesrećena osoba je dijete, najprije započnite oživljavanje pa nakon jedne minute napravite što kraću pauzu da bi pozvali hitnu medicinsku pomoć.

C - CIRCULATION - KRVOTOK

MASAŽA SRCA

Oživljavanje započinjemo masažom srca.

Onesviješteni mora ležati na tvrdoj podlozi. Odjeću nije potrebno skidati. Stavite korijen dlana na sredinu prsnog koša. Drugi dlan položite preko prvog. Prsti mogu biti isprepleteni ili ispruženi, ali ne smiju dodirivati stijenku prsnog koša.

Laktovi spasioca moraju biti ispruženi, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i konstituciji bolesnika.

Kod odrasle osobe prsna kost se mora udubiti za 5-6 cm. Slijedi popuštanje pritiska kako bi se prsni koš svojom elastičnošću vratio u prvobitni oblik. Pri tome ne smijemo odvajati dlanove od stijenke prsnog koša. Tijekom čitavog ciklusa pritiskanja i popuštanja laktovi spasioca trebaju biti ispruženi, a dlanovi u kontaktu s prsnim košem. Masaža se izvodi brzinom od oko 100-120 pritisaka u minuti (pet pritisaka u tri sekunde). Nakon trideset pritisaka prijeđite na umjetno disanje i primijenite dva upuha, svaki u trajanju od jedne sekunde.

Link:  PREPORUKE ZA PRUŽANJE PRVE POMOĆI ZA VRIJEME OPASNOSTI OD ŠIRENJA KORONAVIRUSA; HRVATSKI CRVENI KRIŽ

https://www.hck.hr/UserDocsImages/dokumenti/Pruzanje%20prve%20pomoci%20za%20vrijeme%20COVID-19.pdf