Kodiranje u vrtiću – učenje kroz igru uz Bee-Bota
U suvremenom odgojno-obrazovnom kontekstu sve se više naglašava važnost razvoja digitalnih kompetencija i računalnog mišljenja već u ranoj i predškolskoj dobi. Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, dijete je aktivni istraživač koji uči kroz igru, iskustvo i interakciju s okolinom, a suvremene tehnologije mogu biti vrijedan alat u tom procesu.
Jedan od takvih alata je edukativni robot Bee-Bot, koji omogućuje djeci da na vrlo jednostavan i njima razumljiv način usvoje osnovne koncepte kodiranja.
Istraživanja pokazuju da djeca već u ranoj dobi mogu razvijati vještine važne za programiranje, poput:
- logičkog razmišljanja
- rješavanja problema
- planiranja i sekvenciranja
- suradnje i komunikacije
Kroz vođene aktivnosti i igru djeca razvijaju i tzv. računalno mišljenje, koje uključuje sposobnost stvaranja i razumijevanja jednostavnih algoritama (Critten, Hagon i Messer, 2022).
Sapounidis, Ourda, Rapti i Tsingidou (2025) u svom istraživanju ističu da aktivnosti s edukativnim robotima mogu pozitivno utjecati na:
- kreativnost
- socijalne vještine
- motivaciju za učenje
Bee-Bot je edukativni robot koji se vrlo jednostavno programira pomoću tipki za kretanje (naprijed, natrag, lijevo, desno). Djeca pomoću njega uče davati upute, slagati niz koraka te uočavati i ispravljati pogreške.
Prema Rogulj, Radošević i Plančić Dlačić (2023), primjena Bee-Bota u vrtiću doprinosi razvoju logičkog i matematičkog mišljenja, prostorne orijentacije, digitalnih kompetencija te potiče aktivno i istraživačko učenje.
Važno je naglasiti kako se kodiranje u vrtiću ne provodi kao formalno učenje programiranja, već kroz igru, pokret, istraživanje i svakodnevne situacije. Djeca lakše usvajaju pojmove kada ih povezuju s konkretnim iskustvom, a upravo takav pristup omogućuju aktivnosti s Bee-Botom. Opipljivo programiranje, kakvo omogućuju roboti, posebno je primjereno djeci jer ne zahtijeva čitanje ni rad na računalu, već učenje kroz manipulaciju i igru (Sapounidis i sur., 2025).
Vođeni različitim primjerima iz teorije, i naša se skupina okušala u programiranju. Za početak, „Zvončići“ su upoznali što je to unplugged kodiranje, pri čemu su bez korištenja tehnologije usvajali osnovne koncepte kodiranja poput:
- davanja uputa
- snalaženja u prostoru
- slaganja radnji u točan redoslijed (sekvenciranje)
Djeca su u tim aktivnostima pokazala velik interes i rado su sudjelovala, osobito u igrama koje su uključivale kretanje i međusobno davanje uputa.
Nakon toga djeca su upoznata i s Bee-Botom, što je dodatno povećalo njihovu motivaciju i interes za aktivnosti kodiranja. Djeca su s velikim uzbuđenjem pristupila radu s robotom, a njihova znatiželja i angažiranost postali su još izraženiji. Upravo se ta kombinacija konkretnog iskustva i tehnologije pokazala iznimno poticajnom, što potvrđuju i istraživanja o opipljivom programiranju koja ističu kako roboti potiču interes i aktivno uključivanje djece u učenje.
U početku su djeca samostalno istraživala kako se robot kreće, koje tipke i na koji način utječu na smjer kretanja te kako postići određeni cilj. Nakon što su se dobro upoznala s radom robota, započela su sa strukturiranim aktivnostima u kojima su dobivala zadatke – izvlačila su boju koja je označavala početnu poziciju robota te karticu s uputom gdje robot treba stići.
Aktivnost se pokazala iznimno uspješnom i motivirajućom. Djeca su bila usmjerena, surađivala su međusobno i pokazivala upornost u rješavanju zadataka. Posebno je zanimljivo da su, iako su već pokazivala interes za unplugged aktivnosti, nakon upoznavanja s Bee-Botom upravo aktivnosti s robotom postale još privlačnije i češće tražene.
Djeca često samoinicijativno predlažu ponovni rad s Bee-Botom, što ukazuje na visoku razinu unutarnje motivacije i pozitivno iskustvo učenja.
LITERATURA
Critten, V., Hagon, H., & Messer, D. (2022). Can pre-school children learn programming and coding through guided play activities? A case study in computational thinking. Early Childhood Education Journal, 50, 969–981. https://doi.org/10.1007/s10643-021-01236-8
Rogulj, D., Radošević, L., & Plančić Dlačić, M. (2023). Primjena Bee-Bot-a u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru. https://doi.org/10.21857/y7v64t4xdy
Sapounidis, T., Ourda, D., Rapti, S., & Tsingidou, S. (2025). The effect of tangibly programmable robots on motor creativity in preschool education. International Journal of Early Childhood, 58, 75–98. https://doi.org/10.1007/s13158-025-00443-3
Ministarstvo znanosti i obrazovanja. (2015). Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
