Digg   StumbleUpon   Facebook   Del.icio.us   Croportal       Ispiši   Preporuči

Sitne šumske napasti - krpelji

Savjeti zdravstvene voditeljice   |   02.06.2020.

Sitne šumske napasti - krpelji

Dolaskom ljepšeg vremena djeca uživaju u igri boraveći više u prirodi, na svježem zraku i suncu. Međutim, uz zabavu je potreban i oprez jer u prirodi vrebaju i neke opasnosti.

Šećući šumom ili parkom obično ne razmišljamo o malim sitnim dosadnjakovićima- krpeljima. Ipak, trebamo ih imati na umu.

 Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca i paučnjaka, koje za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi (zato su im usni organi prilagođeni za bodenje i sisanje). Nametnici su na životinjama (pticama i sisavcima), ali i na čovjeku. Mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti, no na sreću samo je mali broj krpelja zaražen uzročnicima zaraznih bolesti.

Nastanjuju različita staništa, a s obzirom da su za njihovu aktivnost vrlo važne temperatura i vlažnost, najbrojniji i najaktivniji su u proljeće i početkom ljeta. Susrećemo ih i u jesen ali znatno rjeđe. Najčešće ih nalazimo u prizemnom sloju rubnih područja šuma, šikarama, na drveću, grmlju i niskom raslinju, u visokoj travi ali i u parkovima.

Nakon što se nađe na ljudskom tijelu, krpelj još nekoliko sati puže po tijelu, tražeći mjesto gdje će ugristi. Iako mu je ugriz obično bezbolan, krpelj se pričvrsti za kožu i siše krv i do 6 dana ako se ne ukloni.

 U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus), a u hrvatskom priobalju je za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije, koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu. Lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis KME najčešće su bolesti koje prenose krpelji.

 LYME BORELIOZA ILI LAJMSKA BOLEST

 U Hrvatskoj se najčešće pojavljuje Lyme borrelioza (Lajmska bolest ili erithema migrans), bolest uzrokovana bakterijom Borreliom burgdorferi koja se prenosi ubodom zaraženog krpelja. Simptomi su umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi uz karakterističan osip na koži koji se zove erythema migrans.

U roku 2 do 30 dana na mjestu ugriza krpelja pojavljuje se crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer obično više od 5 cm i dugo je prisutno (i nekoliko tjedana), a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik.

U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži nakon uboda krpelja, važno je dijete odvesti liječniku. Lajmska bolest se liječi antibioticima radi sprječavanja kasnijeg stadija bolesti s mogućim kasnim posljedicama u kojem mogu nastati artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis i /ili neuritis (upala živaca).

Prema zemljopisnoj rasprostranjenosti najveći broj oboljelih u Hrvatskoj od Lajmske bolesti zabilježen je u Zagorju , Međimurju, Koprivničko-križevačkoj županiji, a zatim u gradu Zagrebu i okolici Zagreba.

KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS (KME)

Krpeljni meningoencefalitisa (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Infekcija ovim virusom u većine osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, a samo kod manjeg broja zaraženih razvije se drugi stadij bolesti sa ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica. Početak je sličan gripi (povišena temperatura, slabost, glavobolja), a zatim nakon nekoliko dana dolazi do intenzivne glavobolje, kočenja vrata, mučnine, povraćanja te pojave drugih neuroloških simptoma (sve do poremećaja svijesti).

Po učestalosti je KME druga bolest koju prenose krpelji u Hrvatskoj. Prosječan broj oboljelih u posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj je oko 40 godišnje.

Najveći broj oboljelih od KME prema zemljopisnoj proširenosti u Hrvatskoj je na području Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, a zatim slijede Varaždinska i Međimurska županija, a ta su područja već desetljećima poznata kao prirodna žarišta ovih bolesti.

 OPĆE PREVENTIVNE MJERE ZAŠTITE OD KRPELJA

1. Djetetu obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele). Odjeća neka bude svijetlih boja (na kojoj se krpelj lakše uočava), izbjegavajte materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.

2. Na izletu u prirodi hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.

3. Primijenite repelente (sredstva koja odbijaju krpelje) na gole i izloženije dijelove tijela djeteta, te eventualno na odjeću.

4. Nakon povratka iz prirode pregledajte dijete i sebe (kožu i odjeću) kako biste na vrijeme uočili i uklonili krpelja. Presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo. Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, pazuhe, područje iza koljena, pupak…). Kod djece će se često naći na glavi – to je zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše pokupi krpelja s glavom odnosno gornjim dijelom tijela.

5. Otuširajte dijete po povratku iz prirode.

6. Ako uočite krpelja trebate ga što prije ukloniti s kože. Rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon ugriza.

Nakon povratka iz prirode treba pregledati i kućnog ljubimca, zbog njega samog ali i zbog mogućnosti unosa krpelja u vaš životni prostor.

POSTUPAK U SLUČAJU UBODA KRPELJA KAD SE VEĆ PRIČVRSTIO ZA KOŽU

Odmah ga treba izvaditi pincetom, (prije oprati ruke, a pincetu prebrisati antiseptikom) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim povlačenjem izvući ga iz kože.

Nemojte ničim premazivati krpelja (alkoholom, kremom, uljem, i sl.), krpelja ne povlačite naglo, ne stiskajte niti ne gnječite jer se time uzrokuje njegovo grčenje i pojačano izlučivanje veće količine sekreta i uzročnika bolesti u ljudsko tijelo ako je krpelj zaražen, pa se na taj način lakše prenese zaraza. Nemojte zavrtati ni trzati krpelja jer se može dogoditi da tijelo pukne a glava ostane u koži. Ako ne ide van lako, ne brinite i ne čupajte na silu. Ako glava ostane u koži obratite se liječniku.

Kada ste krpelja izvadili u cijelosti, pošpricajte kožu koristeći antiseptičkim sprej.

Kako biste zaštitili dijete od ugriza krpelja svaki dan pregledavajte njegovo tijelo. Pazite na pojavu osipa, osobito takvog za koji se čini da se u roku od nekoliko dana povećava, šireći se iz središta. U slučaju ovog i bilo kojih drugih ranije opisanih simptoma i znakova bolesti, obavezno dijete odvedite liječniku.

 

 

 

 

Stručno usavršavanje odgojitelja

Dokumenti

Protokoli

Kontakt

Dječji vrtić Cvrčak
Pejačevićeva 1, Virovitica

tel: 033/801-545