Zašto je dosada dobra za djetetov razvoj?

Živimo u ubrzanom svijetu u kojemu je sve dostupno odmah – videozapisi, igrice, društvene mreže, glazba, crtani filmovi i mnoštvo drugih sadržaja. Kada dijete kaže: „Dosadno mi je“, mnogi roditelji osjećaju potrebu da odmah pokušaju pronaći neku aktivnost ili uključiti ekran. Međutim, na dosadu ne treba gledati kao na problem koji treba riješiti, već upravo suprotno – kao na važan dio zdravog razvoja djeteta. Tomu u korist idu i nalazi recentnih istraživanja u području neuroznanosti i razvojne psihologije, koji dokazuju kako dosada i nestrukturirano vrijeme pružaju djeci iznimne koristi. U ovom članku donosimo najvažnije razloge zbog kojih djeci zaista treba ostaviti prostora i vremena za dosadu.

1. Dosadom djeca razvijaju toleranciju na frustraciju.

Provodeći vrijeme u dosadi, djeca shvaćaju da život nije uvijek zabavan te tako uče kako podnijeti one manje zanimljive trenutke u životu. U dugoročnom smislu, djeca uče kako se nositi s frustracijama i upravljati vlastitim emocijama kada stvari ne idu onako kako oni to žele.

2. Djeca razvijaju sposobnost planiranja.

Kad dijete samo za sebe odlučuje što će raditi, to od njega iziskuje pripremu plana i potrebnih „materijala“. Uz to, dijete uči na koji način organizirati aktivnosti i postići zacrtani plan. Sposobnost planiranja ključna je za rješavanje problema, što je povezano s razvojem izvršnih funkcija, organizacijom vlastitog ponašanja, uspješnijim učenjem i preuzimanjem odgovornosti.

3. Pomoću dosade djeca razvijaju kreativnost.

Istraživanja u području neuroznanosti pokazuju da dosada aktivira tzv. „Mrežu zadanog načina rada“ u mozgu (DMN), odnosno sustav koji je odgovoran za sanjarenje, maštu i promišljanje. Kada je taj sustav aktiviran, mozak počinje stvarati kreativne veze, prerađivati ​​sjećanja i rješavati probleme u pozadini. Djeca pomoću kreativnosti tako mogu zamišljati i stvarati nove igre, izmišljati priče ili razmišljati o svakodnevnim stvarima u životu. Posljedica toga je razvoj kognitivne fleksibilnosti, koja pomaže djeci prilagoditi se novim izazovima i razmišljati „izvan okvira“.

4. Dosada može pomoći djeci udaljiti se od digitalne stimulacije.

U digitalnom dobu, život djece ispunjen je videoigrama, TikTok i YouTube videozapisima i „beskrajnim“ pretraživanjem sadržaja na uređajima. Takve aktivnosti neprestano potiču aktivaciju dopamina, neurotransmitera koji je povezan s užitkom, novostima i motivacijom. Ukoliko su djeca kontinuirano stimulirana, njihov mozak počinje se navikavati na visoke razine dopamina. S vremenom, događa se da su svakodnevne aktivnosti poput čitanja, crtanja ili čak igranja vani dosadne.

5. Dosada je prilika djeci da rade ono što vole.

Nestrukturirano vrijeme svojevrsna je prilika djetetu da odgonetne i posveti vrijeme svojim „strastima“. Na taj način, djeca se mogu posvetiti stvarima od interesa (proučavanju dječje enciklopedije, crtanju, slušanju ili pjevanju pjesmica, igranju određenih igara i sl.).

Važno je naglasiti da cilj nije ostaviti dijete bez podrške ili očekivati da se uvijek samo zabavlja. Djeci je i dalje potrebno zajedničko vrijeme s roditeljima, razgovor, bliskost i osjećaj sigurnosti. Međutim, jednako je važno pružiti im priliku da se ponekad sami suoče s dosadom i otkriju vlastite načine igre, istraživanja i zabave. Zbog toga, imajte na umu da kada dijete kaže: „Dosadno mi je!“, ne moramo odmah ponuditi novo rješenje. Umjesto toga, možemo pokazati povjerenje u njegove sposobnosti i odgovoriti: „Baš me zanima što ćeš napraviti, vjerujem da će biti zanimljivo.“. Tako djetetu poručujemo da vjerujemo u njegove sposobnosti pronalaska nove ideje, rješavanja problema i kvalitetnog provođenja vremena.

Za kraj, zapamtimo da je dosada ponekad izniman trenutak kreiranja nove igre, dolaska do novog uvida, ideja, ili pak stvaranja dodatnog prostora za važno učenje. Zato, dopustimo im malo dosade i uživajmo!